Population Mobility in Croatia from a Life Course Perspective

Abstract

Rad istražuje unutarnju mobilnost stanovnistva u Hrvatskoj iz perspektive životnoga ciklusa. U nedostatku kohortnih podataka o unutarnjoj migraciji primjenom metoda tablice doživljenja omogucena je procjena cjeloživotne prostorne pokretljivosti stanovnistva. Ishod je ocekivana migracija, odnosno prosjecni ocekivani broj preseljenja za pojedinca tijekom njegova životnog vijeka (uz uvažavanje djelovanja mortaliteta). Za izracun ocekivane migracije upotrijebljeni su popisni podaci o stanovnistvu koje je promijenilo mjesto stanovanja od 1. travnja 2010. do 31. ožujka 2011. Rezultati provedene analize pokazuju sljedece: žene u Hrvatskoj prostorno su pokretljivije od muskaraca, a to vrijedi i kad se u obzir uzmu spolne razlike u mortalitetu ; ocekivana migracija s dobi postupno pada, no distribucija preseljenja neujednacena je tijekom životnoga ciklusa. Najveca sklonost unutarnjoj mobilnosti bilježi se, nimalo iznenađujuce, kod mladoga odraslog stanovnistva, sto potvrđuju i procjene modelskoga dobnog profila unutarnjih migranata u Hrvatskoj. Vrhunac intenziteta unutarnje migracije javlja se tijekom dvadesetih godina života. Istovremeno, unutarnja mobilnost stanovnistva u Hrvatskoj komparativno je jako niska, sto se, između ostaloga, može pripisati nacinu rjesavanja stambenoga pitanja, ekonomskim i drustvenim prilikama. Pri interpretaciji istraživackih nalaza izloženih u ovome radu valja imati na umu da se ocekivana migracija temelji na presjecnim podacima i iskustvu sinteticke kohorte. Rijec je o pokazatelju koji se odnosi na prosjecne vrijednosti, zbog cega može prikrivati važne informacije o varijacijama u migracijskome ponasanju. Bez obzira na spomenuto ogranicenje ocekivana migracija predstavlja lako razumljivu i prakticnu mjeru koja omogucuje detaljno sagledavanje vremenskoga rasporeda prostorne pokretljivosti i tako nadopunjuje postojece spoznaje o unutarnjoj mobilnosti stanovnistva u Hrvatskoj.