Percepcija i iskustvo rodne diskriminacije studenata i studentica na Sveučilištu u Zagrebu

Q3 Social Sciences

Revija za Sociologiju Pub Date : 2023-10-01 DOI:10.5613/rzs.53.2.1

Iva Ćavar, Ana Opačić

{"title":"Percepcija i iskustvo rodne diskriminacije studenata i studentica na Sveučilištu u Zagrebu","authors":"Iva Ćavar, Ana Opačić","doi":"10.5613/rzs.53.2.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Cilj ovoga kvantitativnog anketnog istraživanja bio je utvrditi doživljaj i iskustva rodne diskriminacije na Sveučilištu u Zagrebu iz perspektive studenata/ica te doprinos sociodemografskih obilježja i obilježja studiranja u objašnjavanju iskustva, svjedočenja i percepcije rodne diskriminacije. Kao polazište korištene su teorije kongruentnosti uloga i teorija grupne osviještenosti. U istraživanju koje je provedeno 2020. godine sudjelovalo je 274 studenata/ica sa Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su analizirani regresijskom analizom (jednostavna i hijerarhijska regresijska analiza s dodatnom provjerom moderatorskog učinka svjedočenja rodnoj diskriminaciji na odnos između iskustva i percepcije rodne diskriminacije). Rezultati su pokazali da iskustvo rodne diskriminacije postoji na onim studijima gdje je nominalno izjednačen broj studenata i studentica, no postoje određeni džepovi diskriminacije poput biomedicinskih studija i integriranih studija gdje se češće osobno doživljava rodna diskriminacija i svjedoči diskriminaciji drugih. U percepciji i svjedočenju rodne diskriminacije ključan je čimbenik osobno iskustvo koje pomaže izgradnji grupne osviještenosti. Rodni stereotipi najčešći su oblik rodne diskriminacije. Kad govorimo o sadržaju stereotipa, češće se uočavaju rodni stereotipi deskriptivnog karaktera usmjerenog na oba spola, ali i preskriptivni stereotipi koji su usmjereni protiv žena na pozicijama moći. Stoga možemo zaključiti kako je akademsko okruženje iz perspektive studenata i studentica još uvijek obilježeno „staklenim stropom“, i to neovisno o dominantnoj zastupljenosti studentica na sveučilištu. No, iskustvo diskriminacije nije isključivo žensko pitanje te su svakako potrebna dodatna istraživanja kako bi se istražile dimenzije diskriminacije studenata. Rezultati upućuju na potrebu snažnije zastupljenosti teme rodne ravnopravnosti u akademskoj zajednici uz uspostavljanje institucionalne podrške u suzbijanju diskriminacije.","PeriodicalId":39535,"journal":{"name":"Revija za Sociologiju","volume":"1 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2023-10-01","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"0","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Revija za Sociologiju","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.5613/rzs.53.2.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"Q3","JCRName":"Social Sciences","Score":null,"Total":0}

引用次数: 0

Abstract

Cilj ovoga kvantitativnog anketnog istraživanja bio je utvrditi doživljaj i iskustva rodne diskriminacije na Sveučilištu u Zagrebu iz perspektive studenata/ica te doprinos sociodemografskih obilježja i obilježja studiranja u objašnjavanju iskustva, svjedočenja i percepcije rodne diskriminacije. Kao polazište korištene su teorije kongruentnosti uloga i teorija grupne osviještenosti. U istraživanju koje je provedeno 2020. godine sudjelovalo je 274 studenata/ica sa Sveučilišta u Zagrebu. Rezultati su analizirani regresijskom analizom (jednostavna i hijerarhijska regresijska analiza s dodatnom provjerom moderatorskog učinka svjedočenja rodnoj diskriminaciji na odnos između iskustva i percepcije rodne diskriminacije). Rezultati su pokazali da iskustvo rodne diskriminacije postoji na onim studijima gdje je nominalno izjednačen broj studenata i studentica, no postoje određeni džepovi diskriminacije poput biomedicinskih studija i integriranih studija gdje se češće osobno doživljava rodna diskriminacija i svjedoči diskriminaciji drugih. U percepciji i svjedočenju rodne diskriminacije ključan je čimbenik osobno iskustvo koje pomaže izgradnji grupne osviještenosti. Rodni stereotipi najčešći su oblik rodne diskriminacije. Kad govorimo o sadržaju stereotipa, češće se uočavaju rodni stereotipi deskriptivnog karaktera usmjerenog na oba spola, ali i preskriptivni stereotipi koji su usmjereni protiv žena na pozicijama moći. Stoga možemo zaključiti kako je akademsko okruženje iz perspektive studenata i studentica još uvijek obilježeno „staklenim stropom“, i to neovisno o dominantnoj zastupljenosti studentica na sveučilištu. No, iskustvo diskriminacije nije isključivo žensko pitanje te su svakako potrebna dodatna istraživanja kako bi se istražile dimenzije diskriminacije studenata. Rezultati upućuju na potrebu snažnije zastupljenosti teme rodne ravnopravnosti u akademskoj zajednici uz uspostavljanje institucionalne podrške u suzbijanju diskriminacije.

查看原文本刊更多论文

萨格勒布 Sveučiliště 大学学生对性别歧视的看法和经历

本次定量调查的目的是从学生的角度确认萨格勒布大学性别歧视的经历和看法，以及社会人口学丰富程度和学习丰富程度在揭示性别歧视的经历、看法和认知方面的作用。在此基础上，提出了角色一致性和群体取向理论。该研究于 2020 年进行，涉及萨格勒布斯韦奇利什特的 274 名学生。研究结果显示了学生对角色一致性和群体取向的认识。在生物医学研究和综合研究中，我们的研究结果表明，我们的经验可以帮助我们更好地分辨和感知奥斯特拉特尼（Ostatní）磁场。对性别的认识和歧视的关键在于个人经历，这有助于建立群体意识。性别刻板印象是最常见的性别歧视形式。当我们谈论陈规定型观念的市场时，描述性的性别陈规定型观念往往被用来针对两性，而规定性的陈规定型观念则被用来针对处于权力地位的女性。Stoga možemo conclude kako je akademsko okruženje iz perspekektivtive studenata i studentica još uvijek obilježeno "staklenim stropom", i to neovisno o dominnoj zastupljenosti studentica na sveučilištu.不，"磁盘阅读 "不是一个简单的概念，它可以帮助学生更好地理解磁盘阅读。在磁盘研究方面，我们的研究成果被广泛应用于高等院校和研究机构。

本文章由计算机程序翻译，如有差异，请以英文原文为准。

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Revija za Sociologiju Social Sciences-Sociology and Political Science

CiteScore

0.70

自引率

0.00%

发文量

审稿时长

24 weeks