Turistička valorizacija prirodne baštine Parka prirode Hutovo blato

Abstract

Hutovo blato je 1995. godine proglašeno parkom prirode u Bosni i Hercegovini. U radu je dan pregled ekoloških obilježja Parka, s posebnim osvrtom na krajobraznu, biološku i hidrološku raznolikost, kao paradigme razvoja posebnih oblika turizma primjerenih Parku prirode Hutovo blato. Analizirana je dostupna literatura, podatci dobiveni iz samog parka, provedeno anketno ispitivanje, dana SWOT analiza i napravljen intervju s ravnateljem parka Turizam divljine, turizam temeljen na prirodi, pustolovni turizam i ekoturizam snažno su motivirani time. Međutim, postoje ograničenja za ekoturizam, jer su dva od pet čimbenika niska (interakcija između posjetitelja i lokalnog stanovništva te financijska i ekonomska održivost), te je te probleme potrebno riješiti ukoliko se želi razvijati ekoturizam. U promidžbi i informiranju o krajobraznoj, biološkoj i hidrološkoj raznolikosti Parka, kao glavni promidžbeni alati su se pokazali internet i usmena predaja kao i leci koji se dijele u Parku, dok su turističke zajednice i agencije zakazale, što nije dobro i to treba popraviti, potrebno je povezati sve dionike u stvaranju autentičnog i prepoznatljivog turističkih proizvoda parka, gdje je holistički pristup prioritet. Istraživanje je provedeno putem on-line obrasca namijenjenog ispitivanju mogućnosti razvoja posebnih oblika turizma na Hutovom blatu, gdje su obuhvaćeni ispitanici koji su već posjetili park. Sudjelovalo je 240 ispitanika, od toga 134 žene i 106 muškaraca. Anketa o razvoju turizma u Parku prirode Hutovo blato sadrži 24 pitanja kojim su prikupljeni demografski podaci posjetitelja, podaci o mišljenju posjetitelja Hutova blata te krajobraznoj, biološkoj i hidrološkoj raznolikosti ovoga kraja, odnosno koliko ta raznolikost pridonosi i koliko bi mogla pridonijeti razvoju specifičnih oblika turizma u Hutovom blatu. Glede valorizacije biološke baštine, biljnog i životinjskog svijeta 53,3 % posjetitelja daje prednost Wildlife tourism koji obuhvaća promatranje rijetkih, ugroženih i zanimljivih biljnih ili životinjskih vrsta, dok je 46,7 % posjetitelja izabralo ekoturizam koji uključuje elemente edukacije i očuvanja/zaštite. Gledajući pak krajobraznu i biološku raznolikost 63 % ispitanika odgovorilo je kako smatraju da je Nature based tourism onaj specifični oblika turizma koji treba razvijati, dok 36,7 % daje prednost Adventure tourism za koji smatraju da bi se mogao razvijati s obzirom na krajobraznu i hidrološku raznolikost parka. Nadalje, istraživanje pokazuje kako najveći broj ispitanika (40 %) želi edukacijski program o krajobraznom bogatstvu parka uvrstiti u turističku ponudu, trećina (26,7 %) smatra kako bi bilo dobro u ponudu uvrstiti edukacijski program o fauni parka, 23 % pokazuje zanimanje za edukacijski program o hidrološkoj raznolikosti parka i 20 % bi željelo u turističku ponudu uvrstiti edukacijski program o flori Parka prirode. Svi ovi odgovori nam sugeriraju kako bi se trebalo ozbiljno pozabaviti osmišljavanjem jedinstvenog turističkog proizvoda koji bi obuhvaćao posebne oblike turizma primjerene parku kao što su: turizam divljine, ekoturizam, krajobrazni turizam i pustolovni turizam.