Mikrobiološki i kemijski parametri ribe i školjkaša

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam Pub Date : 2018-09-03 DOI:10.31895/hcptbn.13.1-2.1

Iva Čanak, K. Markov, Petra Bosanac, Jurica Jug Dujaković, Željko Jakopović, Deni Kostelac, Jelka Pleadin, Jadranka Frece

{"title":"Mikrobiološki i kemijski parametri ribe i školjkaša","authors":"Iva Čanak, K. Markov, Petra Bosanac, Jurica Jug Dujaković, Željko Jakopović, Deni Kostelac, Jelka Pleadin, Jadranka Frece","doi":"10.31895/hcptbn.13.1-2.1","DOIUrl":null,"url":null,"abstract":"Rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da ribe i školjkaši posjeduju različitu populaciju bakterija na koži, škrgama te u probavnom\ntraktu. Pored toga, unutarnji organi (bubrezi, jetra i slezena) zdrave ribe mogu također sadržavati bakterije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio izolirati i identificirati mikrobnu populaciju lubina (Dicentrarchus\nlabrax), dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) Jadranskog mora tijekom zimskog perioda. Od ukupno 15 uzoraka 5 je uzoraka bilo kontaminirano bakterijama iz roda Vibrio, iz 4 uzorka je izolirana E. coli, 5 uzoraka su bila pozitivna na sulfitoreducirajuće klostridije dok je Pseudomonas aeruginosa dokazan samo u uzorcima dagnji\ni kamenica. U svim uzorcima lubina su dokazane enterobakterije. U niti jednom uzorku lubina i školjkaša nije dokazana prisutnost bakterija iz roda Salmonella kao ni Listeria monocytogenes. Bakterije mliječne kiseline su izolirane iz samo jednog uzorka lubina i to rod Lactobacillus. Fizikalno-kemijska analiza mesa ribe pokazala je da meso ima zadovoljavajući pH, histamin nije detektiran, odnosno koncentracija je bila ispod granice detekcije dok je koncentracija trimetilamina iznosila niskih 0,801±0,58 mgN/100 g mesa.","PeriodicalId":151907,"journal":{"name":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","volume":"102 1","pages":"0"},"PeriodicalIF":0.0000,"publicationDate":"2018-09-03","publicationTypes":"Journal Article","fieldsOfStudy":null,"isOpenAccess":false,"openAccessPdf":"","citationCount":"1","resultStr":null,"platform":"Semanticscholar","paperid":null,"PeriodicalName":"Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam","FirstCategoryId":"1085","ListUrlMain":"https://doi.org/10.31895/hcptbn.13.1-2.1","RegionNum":0,"RegionCategory":null,"ArticlePicture":[],"TitleCN":null,"AbstractTextCN":null,"PMCID":null,"EPubDate":"","PubModel":"","JCR":"","JCRName":"","Score":null,"Total":0}

引用次数: 1

Abstract

Rezultati brojnih istraživanja ukazuju na to da ribe i školjkaši posjeduju različitu populaciju bakterija na koži, škrgama te u probavnom traktu. Pored toga, unutarnji organi (bubrezi, jetra i slezena) zdrave ribe mogu također sadržavati bakterije. Stoga je cilj ovog istraživanja bio izolirati i identificirati mikrobnu populaciju lubina (Dicentrarchus labrax), dagnji (Mytilus galloprovincialis) i kamenica (Ostrea edulis) Jadranskog mora tijekom zimskog perioda. Od ukupno 15 uzoraka 5 je uzoraka bilo kontaminirano bakterijama iz roda Vibrio, iz 4 uzorka je izolirana E. coli, 5 uzoraka su bila pozitivna na sulfitoreducirajuće klostridije dok je Pseudomonas aeruginosa dokazan samo u uzorcima dagnji i kamenica. U svim uzorcima lubina su dokazane enterobakterije. U niti jednom uzorku lubina i školjkaša nije dokazana prisutnost bakterija iz roda Salmonella kao ni Listeria monocytogenes. Bakterije mliječne kiseline su izolirane iz samo jednog uzorka lubina i to rod Lactobacillus. Fizikalno-kemijska analiza mesa ribe pokazala je da meso ima zadovoljavajući pH, histamin nije detektiran, odnosno koncentracija je bila ispod granice detekcije dok je koncentracija trimetilamina iznosila niskih 0,801±0,58 mgN/100 g mesa.

查看原文本刊更多论文

求助全文

约1分钟内获得全文求助全文

来源期刊

Hrvatski časopis za prehrambenu tehnologiju, biotehnologiju i nutricionizam

自引率

0.00%

发文量